Utjecaj prijevremenog rođenja na govorno-jezični razvoj

Prijevremeno rođenje jedan je od čimbenika neurorizika koji može ostaviti posljedice na cjelokupni razvoj djeteta. Do 90-ih godina prošloga stoljeća, glavni faktor za određivanje kategorije prijevremenog rođenja bila je porođajna težina. Prema tome, porođajna težina dijelila se na izrazito nisku (<1000 g), jako nisku (<1500 g) i nisku ( <2500 g) (Sansavini, Guarini i Caselli, 2011.). Prema podacima UNICEF-a iz 2015.godine, jedno dijete na njih sedmero, rađa se s porođajnom težinom manjom od 2500 grama.

U novije doba, veća se pozornost posvećuje gestacijskom tjednu pa se prijevremeno rođenje definira  kao rođenje prije 37. tjedna gestacije. Prema navedenom kriteriju Svjetske zdravstvene organizacije (2018), prijevremeno rođenje dijeli se na:

  • izrazito prijevremeno rođenje ( <28. tjedna gestacije)
  • jako prijevremeno rođenje (28. – 32. tjedan gestacije)
  • srednje do kasno prijevremeno rođenje ( 32. – 37. tjedan gestacije)

Najveći broj prijevremeno rođene djece (njih 80%) svrstava se u kategoriju srednje do kasno prijevremeno rođenih, 15% u kategoriju jako prijevremeno rođenih, dok 5% spada u kategoriju izrazito prijevremeno rođenih (Sansavini i sur., 2011.). Također, Svjetska zdravstvena organizacija daje podatke da se 15 milijuna djece godišnje rodi prije termina, što znači da je u pitanju 1 na 10 novorođenčadi. Prema UNICEF-ovim podacima, 2015. godine u Hrvatskoj se prijevremeno rodilo 2300 djece, a oko 300-400 djece zahtijevalo je intenzivnu medicinsku skrb.

Ne postoji jedinstven i dokazan uzrok prijevremenog rođenja. Uzroci su raznoliki te su često posljedica međudjelovanja više faktora. U literaturi su dostupni podaci mnogobrojnih istraživanja koji ukazuju kako neki čimbenici imaju veći, a neki manji utjecaj, a upravo je njihov međuodnos taj koji predstavlja okidač za prijevremeno rođenje (Sansavini i sur., 2011).

Kao što je navedeno, prijevremeno rođenje kao jedan od najznačajnijih rizičnih čimbenika za rast i razvoj djece, može imati posljedice na cjelokupni razvoj djeteta, a posebno na neurološki, spoznajni te govorno-jezični razvoj. Istraživanja su pokazala da prijevremeno rođena djeca kroz prvu godinu manje vokaliziraju te da se njihovo brbljanje kvalitativno razlikuje od brbljanja djece rođene u terminu (D’Odorico, Majorano, Fasolo, Salerni i Suttora, 2011). Također, pokazalo se da prijevremeno rođena djeca koriste manji broj gesta u ranom komunikacijskom razvoju te ih sporije usvajaju (Ortiz-Mantilla, Choudhury, Leevers i Benasich, 2008). Prijevremeno rođena djeca također mogu imati smanjen opseg rječnika od vršnjaka rođenih u terminu (Sansavini, Guarini, Alessandroni, Faldella, Govanelli i Salvioli, 2006.). Što se tiče omjera spolova, kao rizični faktor pokazao se muški spol u kombinaciji s prematuritetom, postižući niže rezultate od djevojčica na mjeri opsega rječnika (Sansavini i sur., 2011.).

 

Ranije rođena djeca u većem su riziku nego kasnije rođena djeca. Tako su Voss i sur. (2016) svojim istraživanjem dobili podatak da 14.1% ekstremno rano rođene djece (<28. tjedna gestacije) u dobi od 5 godina ima kognitivne teškoće, a čak 40.4% odstupanja u govorno – jezičnom razvoju te je većina njih bilo uključeno u neki od oblika rane intervencije.

Poteškoće u kognitivnom i jezičnom razvoju u predškolskoj dobi, imaju svoj utjecaj i na daljnji razvoj djeteta pa se tako pokazalo da prijevremeno rođenje ostavlja posljedice na razvoj djeteta koje su vidljive i kod djece školske dobi. Guarini (2009.) je dokazala da je razvoj rane pismenosti, tj. predvještina potrebnih za usvajanje čitanja i pisanja pod utjecajem prijevremenog rođenja. Istraživanjem Metanalizom Barre i sur. (2011) dokazalo se da djeca školske dobi, rođena prije 32. tjedna gestacije, postižu niže rezultate na standardiziranim jezičnim testovima. Budući da je u školskoj dobi najveći izazov svladavanje školskog gradiva, navedene poteškoće imaju utjecaj na usvajanje novih informacija i na općenito snalaženje u školskim obavezama. Prijevremeno rođena djeca postižu niže rezultate u čitanju i sricanju, rizična su za razvoj teškoća učenja, a računanje i matematičko zaključivanje ističu se kao najproblematičnije domene (Grunau, Whitfield i Davis, 2015).

Važno je naglasiti da se kod prijevremenog rođenja ne mogu točno predvidjeti hoće li  i do koje mjere utjecati na razvoj djeteta. Sam proces razvoja pod utjecajem je i socijalnih faktora kao i pridruženih neuroloških faktora koji prate prematuritet (krvarenje, oštećenje bijele tvari i postnatalna oštećenja). Prijevremeno rođenje predstavlja jedan od „zahvalnijih“ neurorizičnih čimbenika jer je uočljiv i ne može se previdjeti. Budući da je dokazano da prijevremeno rođenje sa sobom može nositi cijeli spektar teškoća, uključujući govorno – jezične i razvojne teškoće, logoped je član tima u praćenju djece s neurorizikom. U sklopu dokazanog pozitivnog djelovanja rane intervencije, velika je potreba za daljnjim istraživanjem svih neurorizičnih čimbenika i njihovog konkretnog utjecaja na govorno – jezični razvoj, kao i na kasnije teškoće u čitanju i pisanju. Takva istraživanja nužna su za razvoj prevencijskih programa, rane dijagnostike te adekvatne intervencije.

Za Martinin blog Hanni Fejzić, mag. logoped

Podijelite

Pristupite dodatnom sadržaju

Prijavite se na newsletter i pristupite dodatnom sadržaju i vježbama koje će stizati na vašu e-mail adresu.

More More
*Vaše podatke čuvamo u servisu Mailchimp te vam putem njega šaljemo e-mailove Ne želite više primati newsletter? Odjavite se ovdje.