Samoregulacija – zašto je važna?

Samoregulacija je sposobnost upravljanja i davanja smisla vlastitim emocijama i ponašanjima, u skladu sa zahtjevima neke situacije. Dobra samoregulacija kontrolira naše impulse da dijete primjerice ne udari brata jer mu je uzelo igračku. Nakon rođenja dijete dolazi u jedan novi svijet senzoričkih podražaja (zvukova, svjetla, dodira, okusa i mirisa). Sve te informacije novorođenče treba primiti i zatim naučiti regulirati svoje reakcije u odnosu na primljene podražaje.

U početku da bi se dijete umirilo, ono za samosmirivanje koristi majčino lice, očev glas ili roditeljski dodir. Kako raste, dijete uči modulirati i obrađivati osjete. Roditelji djece koja imaju poteškoće sa samoregulacijom navode da su djeca: razdražljiva, da malo spavaju, često plaču, izvijaju se i da ih je teško utješiti. Ovakva djeca često su preosjetljiva na dodire, zvukove i pokrete. Potrebno je okolinu prilagoditi djetetu i postepeno ga izlagati senzoričkim podražajima. Također, može se dogoditi i da je dijete nedovoljno osjetljivo na osjete, tada je potrebno postepeno pojačati stimulanse. Mnoga djeca s problemom samoregulacije imaju osim senzornog procesiranja i problem s vještinama praksije. Najvažnija je interakcija s roditeljima jer ona pomaže djetetu u prepoznavanju i prilagođavanju rutina koje potiču razvoj mehanizama unutrašnje samokontrole.

Dojenčad i mala djeca ne mogu sami regulirati svoje emocije; potrebni su im odrasli kako bi im pomogli da nauče regulirati emocije i ponašanje te da onda te vještine primjenjuju samostalno.

Samoregulacija uključuje mogućnost da reguliramo reakcije na emocije poput frustracije ili uzbuđenja; da se smirimo nakon nečega uznemirujućega; da se usredotočimo na zadatak; da usmjerimo pažnju na novi zadatak i da usvojimo ponašanja koja nam pomažu da se slažemo s drugim ljudima. Učenje samoregulacije je proces.

Savjeti koji mogu pomoći vašem djetetu da nauči i vježba vještine samoregulacije:

  1. Budite odgovorljivi (responsive)
    Obratite pažnju na djetetove potrebe i znakove koje vam šalje te odgovorite na njih. Nije zabavno kada vaše dijete pokušava nešto, a vi ne reagirate, to nije zabavna igra. Na primjer, ako je soba preglasna, odvedite dijete u drugu sobu; ako su svjetla prejaka, isključite ih.
  2. Budite strpljivi
    Samoregulacija je napredna vještina i potrebno je dugo vremena za njen razvoj. Potrebno je imati puno prakse kako bi se savladala ova važna vještina, stoga dajte djetetu vremena, imajte razumijevanja da vas dijete treba, ali i da ima svoju dinamiku učenja.
  3. Regulirajte vlastito ponašanje
    Pokažite djetetu vlastitim primjerom kako se nosite sa stresnim situacijama. Djeca uče imitacijom, vi ste prvi učitelj svome djetetu.
  4. Razgovarajte o emocijama
    Kada je dijete već dovoljno veliko, jačajte i njegov emocionalni vokabular. Imenujete emocije poput tuge, ljutnje, prestrašenosti ili zabrinutosti kako bi označili kako se vaše dijete osjeća. Prvi korak koji nam omogućava da reguliramo ponašanje je razumijevanje naših emocija.
  5. Razvijajte empatiju
    Potičite kod djeteta razvoj empatije, sposobnost emocionalnog proživljavanja s drugom osobom. Porastom empatije doći će i do napretka u samoregulaciji emocija.
  6. Učenje se treba odvijati u mirnoj atmosferi
    Učenje nekog ponašanja kod djeteta ne radi se dok je dijete uzrujano, tada ne može čuti lekcije koje mu prenosite. Prvo neka se dijete smiri, tada će postati receptivno i moći će shvatiti što želite reći.
  7. Držite se rutine
    Djeca jako vole rutinu, jer tada znaju što ih očekuje te im je lakše regulirati svoje ponašanje. Svakodnevna rutina u kojoj dijete svaki dan prelazi s aktivnosti na aktivnost istim redoslijedom, pomoći će djetetu da se prestane igrati s igračkama jer razumije da je vrijeme za spavanje.

Ne možemo zaštiti našu djecu od napora i tuge, ali im možemo pružiti ljubav, pažnju i vrijeme dok se suočavanju s problemima i frustracijama koje su neizbježne u životu.

Za Martinin blog napisala Ana Šečić, mag.edu.rehab.

Podijelite

Pristupite dodatnom sadržaju

Prijavite se na newsletter i pristupite dodatnom sadržaju i vježbama koje će stizati na vašu e-mail adresu.

More More
*Vaše podatke čuvamo u servisu Mailchimp te vam putem njega šaljemo e-mailove Ne želite više primati newsletter? Odjavite se ovdje.