Razvoj vještine čitanja

Razvojno razlikujemo razdoblje rane pismenosti (predškolski period) i čitalačke pismenosti (obveznog školovanja). Djeca već u prvim godinama života pokazuju interes i usmjeravaju pažnju na knjige, uživaju u pjesmicama i igrama s rimom, pričanju priča. Da bi dijete ovladalo vještinom čitanja, potrebna mu je sustavna poduka, a razvoj ove vještine odvija se kroz nekoliko faza. Psihologinja Uta Frith je 1985. godine predstavila model prema kojem djeca ovladavaju vještinom čitanja. Prema tom modelu, vještina čitanja razvija se kroz tri faze.

Prva faza naziva se LOGOGRAFSKA FAZA i većina djece je prolazi tijekom predškolskog perioda, između 5. i 6. godine života. U ovoj fazi djeca još uvijek ne shvaćaju „logiku“ čitanja, već prepoznaju „slike“ riječi koje ih najčešće okružuju. Na osnovi vizualnih obilježja, djeca napisane riječi prepoznaju kao slike pa možemo reći da riječ prepoznaju kao simbol. Prema vizualnim obilježjima (boja, font itd.), djeca najčešće prepoznaju riječi koje označavaju imena nekih proizvoda, brendova, trgovina. Ovakav način čitanja ne možemo nazvati pravim čitanjem jer dijete još uvijek nije usvojilo vezu slovo – glas, ali možemo reći da je ova faza uvodna faza u proces čitanja. Veličina ovakvog „slikovnog“ vokabulara djeteta nije univerzalna i varira od djeteta do djeteta te uvelike ovisi i o nekim drugim sposobnostima kao što su pažnja i pamćenje, pa će određena djeca uspješno pamtiti veliki broj riječi dok će u isto vrijeme drugo dijete prema vizualnim obilježjima prepoznati samo nekoliko riječi. S obzirom na to da djeca u ovoj fazi ne koriste tehniku dekodiranja riječi, često se javljaju greške pa tako dijete riječ COCA-COLA koja je napisana na bijeloj podlozi i velikim štampanim slovima neće prepoznati, dok će istu riječ napisanu na ovaj način uspješno prepoznati.

Druga faza u procesu razvoja vještine čitanja naziva se ALFABETSKA FAZA, a karakteristika ove faze je uspješnost djeteta u shvaćaju da se rečenice dijele na riječi, riječi na slogove te zatim na glasove. Ova vještina naziva se fonološka svjesnost. Fonološka svjesnost jedna je od najvažnijih vještina koja mora biti dobro razvijena prije polaska u školu. U ovoj fazi dolazi do spoznaje da se kombiniranjem fonema stvara nova riječ. Veliki broj istraživanja pokazuje da djeca predškolske dobi, koja su uspješna u prepoznavanju rime i igrama koje uključuju manipulaciju glasovima, uspješnije ovladavaju vještinama čitanja. Isto tako, istraživanja potvrđuju da razvoj fonološke svjesnosti utječe na razvoj mozga djeteta.

Tijekom aflabetske faze, djeca počinju povezivati govorni i pisani jezik i na taj način ostvaruju još jedan od preduvjeta za uspješan razvoj vještine čitanja. Povezivanje govornog i pisanog jezika, podrazumijeva shvaćanje da svaki glas (fonem) ima odgovarajući vizualni simbol (grafem). Jezici se razlikuju u načinu na koji povezuju foneme i grafeme. U hrvatskom jeziku, jednom fonemu pripada jedan grafem dok u nekim drugim jezicima (engleski, francuski…), ovo pravilo ne vrijedi. Stvaranjem veze fonema i grafema zapravo počinje razvoj same vještine čitanja i dijete počinje razvijati sposobnost dekodiranja. Dijete je usvajanjem ovih vještina u mogućnosti pročitati određeni slijed slova te vježbom i ponavljanjem kraće, česte i poznate riječi više ne moraju raščlanjivati. Djeca postaju sve bolji „čitači“ i počinju shvaćati da se određeni sljedovi grafema u jeziku pojavljuju češće te ih onda i čitaju brže. Riječi koje su dugačke, nepoznate ili riječi koje se rijetko pojavljuju čitaju se sporije. Razvojem ove sposobnosti djeca ulaze u treću, posljednju fazu kada govorimo o razvoju vještine čitanja, a to je ORTOGRAFSKA FAZA. Treća faza je faza razvoja tečnog čitanja. Jednostavno rečeno, postoji model dvostrukog puta čitanja, a koji model čitanja čitalac upotrebljava ovisi o vrsti teksta i riječima koje čitamo.

Ako čitamo riječi koje se često koriste u pisanom i govornom jeziku, neovisno o dužini riječi, čitanje je uspješnije. Prilikom čitanja nepoznatih riječi, riječi koje nisu česte u jeziku (npr. nepoznata imena, dijalektalne riječi itd.) koristimo fonološki put čitanja te smo uspješniji u čitanju kraćih riječi u odnosu na duže.

Podijelite

Pristupite dodatnom sadržaju

Prijavite se na newsletter i pristupite dodatnom sadržaju i vježbama koje će stizati na vašu e-mail adresu.

More More
*Vaše podatke čuvamo u servisu Mailchimp te vam putem njega šaljemo e-mailove Ne želite više primati newsletter? Odjavite se ovdje.