Razvoj pažnje

Kako se razvija pažnja kod djece i na koji način ju možete poticati. Pročitajte zanimljiv tekst koji je napisala moja kolegica, Ana Šečić, mag.rehab.educ.

Svakodnevno smo okruženi velikom količinom različitim podražaja (informacija), koji se razlikuju u intenzitetu, količini i kvaliteti, odnosno senzornom području na koje djeluju.  Zbog te velike količine informacija, naš mozak kao središte u kojem se informacije obrađuju (percipiraju), dolzi u opasnost da bude preopterećen, a jedan od mehanizama koji ga štiti od preopterećenja jest pažnja. Pažnja omogućuje mozgu da prima i obrađuje samo one informacije koje su nam u određenom trenutku potrebne. Roditelji su često prvi koji primjećuju da se dijete kratko zadržavaju u nekoj aktivnosti, da teško usmjerava pažnju na detalje te da ga je  lako „odvući“ od zadatka. Djeca, tijekom prve godine života, usmjeravaju pažnju prema novim i zanimljivim podražajima, a tada se i ritam srca uspori što se smatra fiziološki indikatorom kontinuirane pažnje.

Kako dijete raste sve više postaje sposobno pažnju  usmjeravati  prema vlastitom cilju. Ove promjene, odnosno sazrijevanja pažnje djeteta mogu se vidjeti po načinu igre djeteta (npr.  da bi dijete složilo toranj od nekoliko kockica mora usmjeravati pažnju na zadatak). Mogućnost zadržavanja pažnje  naglo raste   između 2. i 3. godine života, a što je u povezanosti s ubrzanim rastom prednjeg dijela mozga, a time i s pojavom kompleksnije igre u kojoj složeniji ciljevi doprinose poboljšanju održavanja pažnje. Roditelji kroz igru i ciljane aktivnosti mogu pomoći djetetu u održavanju pažnje (neki od načina su postavljanje pitanja, davanje prijedloga tijekom igre, komentiranje onoga što dijete radi i sl.)

 

Djeca koja imaju bolju pažnju razvijaju bolje kognitivne i socijalne vještine

Kako dijete raste, pažnja postaje ciljano usmjerena, a tada u nekoj situaciji , usprkos nizu  distraktora,  dijete može biti fokusirano samo na one informacije koje su mu u tom trenutku i  potrebne. To se naziva selektivna pažnja. Kada je dijete sposobno ciljano usmjeravati pažnju, neće prekinuti trenutnu aktivnost jer je , na primjer,  vani zalajao pas. Također,  u školi će se moći usmjeriti na govor učiteljice bez obzira što čuje buku s igrališta ili što prijatelj do njega otvara torbu. Ove promjene su povezane s razvojem inhibicije, kao sposobnosti kontrole vanjskih i unutrašnjih distraktora. 

 Dijete treba naučiti kako obuzdati impulse i odoljeti iskušenju. Dobro je igrati s djetetom igre u kojima tražimo da na neki određeni znak ili riječ napravi neku motorički aktivnosti. Složeniji zadaci traže od djeteta da ignorira vanjske podražaje. Ovo pomaže djetetu i u socijalnim situacijama kada se treba kontrolirati.

Pažnja s dobi postaje selektivnija i bolje planirana

Naravno da individualne razlike u razvoju pažnje kod djece postoje, jer svako dijete ima svoj razvojni ritam. 

Procjena trajanja pažnje kod djece*

*ova procjena je okvirna i odnosi se na djecu urednog razvoja, u odnosu na kronološku dob djeteta:

Kronološka dob 8 – 15 mjeseci – Dijete se može zadržati u igri s novom igračkom ili u nekoj aktivnosti oko 1 minute.

Kronološka dob 16 – 19 mjeseci – Dijete u  strukturiranoj aktivnosti može provesti dvije do tri minute pri čemu neće moći uspjeti izbjeći verbalne ili vizualne distraktore.

Kronološka dob 20 – 24 mjeseca – Dijete u  strukturiranoj aktivnosti (bez prisustva odraslih osoba) može provesti tri  do šest minuta pri čemu je utjecaj vizualnih i verbalnih distraktora veliki.

Kronološka dob 25 – 36 mjeseci – Dijete u  strukturiranoj aktivnosti  može provesti pet do osam minuta, ali sposobno je prebacivati pažnju sa svoje aktivnosti na govor odraslih koji je upućen njemu te opet pažnju usmjeriti na svoju aktivnost.

Dijete mlađe predškolske dobi može igrati istu igru ili biti usmjereno na jednu aktivnost 30- 50 minuta, dok dijete starije predškolske dobi (6-7 godina) na istu aktivnost može biti usmjereno i do dva sata.

Važno je naglasiti da u nekim situacijama opservirani nedostatak pažnje može biti sekundarna posljedica nekog drugog problema s kojim se dijete susreće. Prilagodljiva pažnja je ono što nas prati i što razvijamo kroz naše školovanje. Pažnju tada prilagođavamo vlastitom učenju.

 

Napišite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Podijelite

Pristupite dodatnom sadržaju

Prijavite se na newsletter i pristupite dodatnom sadržaju i vježbama koje će stizati na vašu e-mail adresu.

More More
*Vaše podatke čuvamo u servisu Mailchimp te vam putem njega šaljemo e-mailove Ne želite više primati newsletter? Odjavite se ovdje.