Djeca uglavnom izgovaraju svoju prvu riječ između 10. i 15. mjeseca života  i za većinu djece rast rječnika odvija se sporo. Prve riječi koje djeca koriste  imaju jednostavnu  strukturu i javljaju se samo u određenoj i uvijek istoj situaciji tj. ovise o kontekstu.

Nakon prve izgovorene riječi djeca u prosjeku svakog mjeseca u svoj rječnik dodaju 8 do 11 novih riječi. U ranim fazama usvajanja govora izloženost novoj riječi ne mora nužno značiti i usvajanje te riječi. Druga bitna osobina ovoga perioda je da riječi za koje se činilo da su naučene ne postaju uvijek trajni dio dječjeg rječnika.

Kada usvajanje riječi krene poput bujice

Kada  djetetov rječnik sadrži od oko 20 do 40 riječi dolazi do eksplozije rječnika ili rječničkog brzaca. Dobni raspon u kojem se pojavljuje opisani nagli porast rječnika je od 15. do 22. mjeseca života. Tijekom perioda ranog leksičkog razvoja djeca koriste dvije vrste riječi.  To su riječi koje koriste i  služe za označavanje objekata i osoba iz djetetove okoline ili one koje se upotrebljavaju u društvenim interakcijama s drugim osobama (pa-pa, bravo, daj).

Čini se da usvajanje novih riječi ulazi u drugu brzinu na pragu od 50 riječi. U ovom periodu djeca mjesečno usvajaju 22 do 37 novih riječi. Kada dijete obogati svoj vokabular otvaraju mu se brojne mogućnosti u korištenju ostalih jezičnih sastavnica (morfologija, sintaksa…).

U periodu između 20 do 24 mjeseca javlja se razdoblje dvočlanih iskaza. U ovome razdoblju dolazi do prvih kombinacija riječi (mama daj…. neće piti…). Rane rečenične strukture su gramatički nepravilne, ali postepeno dolazi do usvajanja pravila  jezika i smanjivanja pogrešaka.

Govor nakon treće godine života

U periodu između 3. i 4. godine života osnova jezika  trebala bi biti usvojena, a jezik bi trebao postati sredstvo pomoću kojeg dijete komunicira i ostvaruje interakcije s okolinom.  Međutim jezični razvoj tu ne završava jer rečenice koje dijete toj dobi upotrebljava su gramatički ispravne no složenije gramatičke strukture i dalje su u fazi usvajanja. Usvojenom  osnovom materinjeg jezika samo su odškrinuta  vrata razvoj svih jezičnih  sastavnicama,  ali u idućim godinama života (4,5,6…) jezične sposobnosti postaju naprednije.  Djeca bolje vladaju  pravilima gramatike,  povećavaju vokabular te riječi povezuju u složenije rečenične strukture.  Ipak polaskom u školu jezični razvoj ulazi u drugu, sporiju  brzinu, a ovladavanjem vještinama čitanja i pisanja, djeca školske dobi, osim kroz svakodnevnu, govornu  komunikaciju sa okolinom jezik usvajaju i kroz pisani jezik.  Prema nekim istraživanjima osnovnoškolci  dnevno kroz pisani tekst i komunikaciju s okolinom usvoje od 10-15 novih riječi.

Ipak jezični razvoj je proces koji traje cijeli život, ali njegov rani period (prve godine života) predstavlja najdinamični dio ovog cijeloživotnog procesa.