Motivacija za kasnije učenje počinje rano u djetinjstvu

Autor teksta: Ana Šečić, mag.edu.rehab.

 „Škola je dosadna!“ „Škola je teška!“ Koliko puta ste čuli ove rečenice? Najčešće ih koriste djeca za vrijeme pisanja domaćih zadaća, što postaje veliki izazov za sve roditelje. Odrasli najčešće mole djecu da napišu zadaću, a ako ste od onih ustrajnih roditelja koji inzistiraju da dijete samostalno napiše zadaću, sigurno često ostavljate dijete u sobi samo, a nakon toga, kada ponovo uđete u sobu, zateknete dijete da radi nešto drugo.

U ovom slučaju, problem nije u nedostatku djetetovih sposobnosti već u odsustvu djetetove motivacije. „Neuspješnim“ učenicima često nedostaje upravo motivacija. Takvi učenici uče pod pritiskom odraslih i najčešće površno ovladavaju gradivom. Bez zainteresiranosti sve postaje teško. Školski sat traje predugo, domaće zadaće se pretvaraju u „mučenje“, a ostataka dana se, umjesto u zabavu, pretvori u roditeljsko prigovaranje i pokušaje da nešto promijene. Trikovi koje roditelji koriste su razni: različite prijetnje, novčane nagrade, molbe…, ali se, nažalost, djetetovo nezadovoljstvo svakim novima danom samo produbljuje. 

Motivirano učenje povećava ustrajnost i izoštrava koncentraciju

Autori na različite načine definiraju motivaciju, ali generalno ju možemo opisati kao unutarnji poticaj za spoznajom novoga. Latinski „movere“ znači kretati se. Motivirani ljudi se uvijek kreću. Motivacija može biti intrizična i ekstrizična. Ekstrizična motivacija vezana je uz vanjske faktore kao na primjer: „Danas ću učiti matematiku jer mi je mama obećala da poslije mogu s dečkima na nogomet“ ili „Ako napišem zadaću dobiti ću mobitel“. Ovu vrstu motivacije uvijek prati nagrada. Postavlja se pitanje da li se u ovom slučaju, uči radi nagrade ili zbog nečega drugoga. Intrizična motivacija je unutrašnja, odnosno nekom aktivnošću zadovoljavamo vlastite unutrašnje potrebe, kao na primjer „Učim radi sebe“, „Super je osjećaj znati nešto“. Ova vrsta motivacije omogućava kvalitetnije učenje, odnosno, dijete se osjeća bolje, ono pred sebe stavlja nove izazove, a  naučeno gradivo dulje se pamti. Važno je naglasiti da motivacija nije konstantna, veće se mijenja ovisno o situaciji, raspoloženju i vlastitim preferencijama prema određenom gradivu.

Istraživanja na području psihologije obrazovanja jasno pokazuju koliko je proces nagrađivanja kompleksan i koliko čimbenika utječe na učenje. Ranije studije pokazuju da vanjske nagrade kod unutarnje motivacije dovode do njenog smanjenja. Drugi autori smatraju da nagrade nisu štetne za unutarnju motivaciju. Danas postoji veći broj istraživanja koja naglasak stavljaju na jasno oblikovanim nagradama i da one mogu povećati intrizičnu motivaciju. Spoznaje iz neuroznanosti pokazuju da očekivane nagrade izazivaju različite neuralne reakcije u odnosu na očekivanu nagradu. Konačnog odgovora na ovu temu još nema, nužno je provesti veći broj istraživanja, koja uključuju različite profile stručnjaka.

Odnos prema učenju se razvija u obitelji prije polaska u školu, a većim je djelom rezultat roditeljskog odgojnog stila i vlastitog roditeljskog primjera koji pružamo djetetu.

Naš mozak je prirodno programiran za prihvaćanje motivacije u aktivnostima učenja. Slikovito rečeno, mozak će nas nagraditi osjećajem sreće svaki puta kada usvojimo neka nova znanja ili vještine. Problem nastaje kada se dijete suočava s previsokim očekivanjima i zahtjevima. Tada sustav nagrade nije učinkovit, kao i u slučaju kada uspjeh postane očekivan. Primjerice, kada je vaše dijete naučilo voziti bicikl bilo je jako sretno i ponosno na sebe, no nakon nekoliko tjedana postaje ravnodušno prema samoj vještini vožnje i zato novu motivacija dobiva kroz nove rute kojima se vozi.

Kada uspijemo riješiti neki zadatak ili savladamo neku vještinu, tada je stupanj sreće najveći, cilj je takvo iskustvo pružiti našoj djeci. 

Utjecaj okoline je jako važan za motivaciju. Djeca uče u interakcijama s drugim ljudima, a najbolji poticaj svome djetetu ste upravo Vi. Interesi, odobravanje okoline i samopoštovanje preduvjeti su razvoja dobrog motivacijskog sustava. Dijete želi samo postići nešto i pritom se osjećati sposobno i voljeno. Okolina mu samo pomaže na tome putu. 

Znatiželja je temelj učenja

Znatiželja je osnovna ljudska potreba. Kako dijete raste, tako raste i potreba za istraživanjem svijeta. Znatiželjna djeca su uporna, žele što prije upoznati okolinu i na taj način dolaze do novih spoznaja i razvijaju strategije učenja. Strah je zaštitni mehanizam, ali pretjerani strah dovodi do smanjenog učenja. Pružanjem podrške djetetu i osiguravajući mu sigurnu okolinu u kojoj može istraživati razvijat ćete njihovu znatiželju. Probuditi interes u djetetu je prvi korak prema učenju. Interes počinje rano u djetinjstvu npr. djevojčica koja hrani svoga medu može to raditi jako dugo i posvećeno.

Na kraju druge godine života  sve djeca žele sve činiti sama. Ta faza djetetovog razvoja često roditelje jako ljuti. Djeca tada procjenjuju svoje vlastite šanse za uspjehom i prate reakcije odraslih te ih je potrebno podržati na tom putu prema samostalnosti. Također, djeca tada uče upravljati emocijama i teško se nose s neugodnim osjećajima. Istraživanja pokazuju da zreli emocionalni razvoj omogućuje više uspjeha u učenju. 

Oni koji vjeruju u vlastite sposobnosti postižu bolje rezultate. Jedan od važnih faktora u učenju je strpljenje. Važno je poticati dužu pažnju kod djece i najbolje je to činiti kroz igru. Veći broj teškoća u učenju povezan je s nedovoljnom mogućnošću koncentracije i ustrajnosti. 

Kako pojačati unutarnju motivaciju za učenjem?

  • Budite poticajna okolina svome djetetu
  • Preporuča se autoritativni (kombinira čvrstu roditeljsku kontrolu i emocionalnu toplinu) odgojni stil
  • Postavite jasna i stabilna pravila
  • Djetetov raspored treba biti razuman i prilagođen djetetovim mogućnostima
  • Jačajte djetetove vlastite sposobnosti
  • Naučite dijete nositi se s negativnim emocijama
  • Potičite trud i upornost
  • Naglasak stavite na trud, a ne na rezultat
  • Potičite djetetovu želju za upoznavanjem svijeta.

Napišite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Podijelite

Pristupite dodatnom sadržaju

Prijavite se na newsletter i pristupite dodatnom sadržaju i vježbama koje će stizati na vašu e-mail adresu.

More More
*Vaše podatke čuvamo u servisu Mailchimp te vam putem njega šaljemo e-mailove Ne želite više primati newsletter? Odjavite se ovdje.