Kašnjenje u govorno-jezičnom razvoju – odgovori na najčešća pitanja

Skupina djece koja tijekom razvoja pokazuju kašnjenje u govorno-jezičnom razvoju, dok su ostala razvojna područja uredno razvijena (kognitivni razvoj, motorički razvoj, uredan sluh i slušna obrada), u engleskoj literaturi poznati su kao „late talker's“ , a na našem govornom području koristi se hrvatska inačica „kasni govornici“. Prema razvojnim miljokazima, prva riječ sa značenjem javlja se između 10. i 15. mjeseca života djeteta, oko 18. mjeseca života većina djece koristi 50-ak riječi sa značenjem, dok se prvi dvočlani iskazi javljaju između 20. i 24. mjeseca života djeteta. Djeca koja pokazuju kašnjenje u ranom jezičnom razvoju zapravo slijede opisani tijek razvoja govora, ali je tempo usporen.

Zašto neka djeca kasne u govorno-jezičnom razvoju?

Brojna istraživanja nisu uspjela pronaći odgovor na ovo pitanje, a veliki broj trenutnih istraživanja usmjereno je na ulogu genetike.

Hoće li kasni govornici sustići svoje vršnjake?

Istraživanja pokazuju da velik broj djece koja pokazuju kašnjenje u ranom govorno-jezičnom razvoju, do treće godine života zaista i sustignu svoje vršnjake. Engleski pojam „late bloomers“ koristi se za djecu koja kasne u govorno-jezičnom razvoju, ali uspiju dostići vršnjake u ranoj predškolskoj ili kasnijoj predškolskoj dobi. Prema istraživanjima 30-40% djece koja pripadaju skupini kasnih govornika i nakon treće godine života pokazuju odstupanja od urednog govorno-jezičnog razvoja.

Možemo li predvidjeti hoće li dijete sustići vršnjake ili će i nakon treće godine života pokazivati kašnjenje u govorno-jezičnom razvoju?

U ovome trenutnu ne postoje sigurni pokazatelji uz pomoć kojih možemo predvidjeti hoće li dijete sustići vršnjake kada je riječ o govorno-jezičnom razvoju te upravo ovo pitanje predstavlja veliki izazov za znanstvenike. Istraživanja ukazuju na neke pokazatelje koji mogu upućivati na to da će dijete pokazivati odstupanja jezičnog razvoja i nakon treće godine života. Rizik za kašnjenje veći je kod dječaka i/ili onih koji imaju pozitivnu obiteljsku anamnezu kašnjenja u jezično-govornom razvoju, kao i prisustvo nekih perinatalnih faktora koji mogu biti rizični za kašnjenje u jezično-govornom razvoju. Mnoga istraživanja navode i kašnjenje s fazom brbljanja te smanjenu učestalost i kompleksnost brbljanja, korištenje gesti, ograničeni fonološki inventar, korištenje pojednostavljenih slogovnih struktura, ograničena/smanjena imitacija riječi, izostanak simboličke igre, smanjena interakcija s vršnjacima, smanjeni opseg vokabulara u kojem često dominiraju imenice.

Koja su obilježja kasnog govorno-jezičnog razvoja djece koja sustignu vršnjake u jezičnom razvoju?

Istraživanja pokazuju da djeca koja su pokazivala kašnjenje govorno-jezičnog razvoja u ranoj dobi, na jezičnim testovima u školskoj dobi ipak pokazuju nešto slabije rezultate u odnosu na djecu urednog ranog jezičnog razvoja pa najčešće imaju slabije razvijen vokabular, slabije razvijene vještine rane pismenosti te su često prisutne teškoće s čitanjem i pisanjem. Zbog ove činjenice važno je kontinuirano logopedsko praćenje djece koja su pokazivala kašnjenje u ranom govorno-jezičnom razvoju, a ne samo one djece koja i nakon treće godine života pokazuju odstupanja od urednog govorno-jezičnog razvoja.

Može li rana intervencija pomoći?

Postoji velika potreba za ranim uključivanjem djece u rehabilitacijske procese jer na taj način potičemo razvoj govorno-jezičnih vještina, ali i ostalih vještina koje su povezane s govorno-jezičnim razvojem (potičemo razvoj vještina rane pismenosti, izvršnih funkcija, socijalne vještine). Ako roditelji uoče da dijete ne prati razvojne miljokaze, potrebno je potražiti logopedsku pomoć .

 

 

 

 

Podijelite

Pristupite dodatnom sadržaju

Prijavite se na newsletter i pristupite dodatnom sadržaju i vježbama koje će stizati na vašu e-mail adresu.

More More
*Vaše podatke čuvamo u servisu Mailchimp te vam putem njega šaljemo e-mailove Ne želite više primati newsletter? Odjavite se ovdje.