Dječja govorna apraksija

Sve je veći broj djece s dijagnozom dječje govorne apraksije. Radi se o poremećaju kod kojega djeca znaju što žele reći, ali zbog teškoća planiranja i koordinacije pokreta mišića i dijelova tijela koji sudjeluju u govornoj produkciji, kvaliteta govora je narušena. Saznajte kako prepoznati DGA i kako reagirati?

Dječja govorna apraksija (DGA)  jedan je od najčešćih motoričkih govornih poremećaja, a manifestira se teškoćama  u planiranju i izvođenju artikulacijskih pokreta prilikom govora. Prema American Speech-Languge- Hearing Association dječja govorna apraksija motorički je govorni poremećaj koji se očituje u teškoćama izgovaranja glasova, slogova i riječi, a opisane teškoće nisu posljedica motoričkih teškoća ili paralize.  

Djeca koja imaju dijagnozu DGA znaju što želi reći, ali zbog teškoća u planiranju i koordinaciji pokreta mišića i dijelova tijela koji sudjeluju u govornoj produkciji, imaju narušenu kvalitetu govora pa možemo reći da se radi o neurološkom poremećaju koji se  manifestira upravo kroz motoričku komponentu govora.

Kod djece s dijagnozom DGA važno je razumijeti da oni nemaju poteškoća prilikom izvođenja negovornih pokreta i bez većih poteškoća imitiraju negovorne pokrete na zahtjev. No mogu, i često imaju, poteškoće s drugim,  finim motoričkim vještinama kao što su rezanje, bojanje i pisanje i teškoće koordinacije.

Teškoće u jezičnom razvoju i teškoće prilikom usvajanja vještina čitanja i pisanja često se zamjećuju kod djece s dijagnozom DGA. 

Porast DGA poremećaja

Kada govorimo o učestalosti ove poteškoće mnoga istraživanja tvrde da se  javlja kod 1-2 na 1000 djece te da je poremećaj učestaliji u muškoj populaciji (3:1 u korist dječaka).

Učestalost ove poteškoće posljednjih godina pokazuje tendenciju rasta. DGA se često javlja u korelaciji s nekim drugim razvojnim teškoćama ili jezično-govornim poremećajima. Dodatni problem je u tome što, u Hrvatskoj trenutno, ne postoji standardizirani dijagnostički instrument za procjenu i stoga je postavljanje dijagnoze težak zadatak.

Djeca s dijagnozom DGA nerijetko se nalaze „skriveni“ pod nekom drugom dijagnozom. Ipak zahvaljujući brojnim istraživanjima i novim spoznajama DGA se sve češće prepoznaje i na vrijeme dijagnosticira. 

Unatoč brojnim istraživanjima točan uzrok DGA još uvijek nije poznat i pitanje etiologije još uvijek nije dovoljno istraženo.  Većina studija potvrđuje  neurološku podlogu – mozak ima poteškoće prilikom planiranja pomicanja dijelova tijela koji sudjeluju u govornoj produkciji (usne, jezik, čeljust…).

Kako prepoznati DGA?

Tri najčešća znaka koji upućuju na dijagnozu DGA:

  • Nedosljedne pogreške u izgovoru određene riječi – dijete često određenu riječ kaže na različite načine tj. greške koje radi prilikom izgovora riječi neće uvijek biti iste.
  • Problemi u prozodiji govora – ovi problemi postaju vidljivi prilikom odabira odgovarajućeg naglaska. Djeca s dijagnozom DGA često naglašavaju nenaglašen slog ili rade greške u obliku produljivanja glasova ili produljivanja pauza između glasova, slogova ili riječi.
  • Problemi u koartikulaciji glasova i slogova unutar određene riječi. Koartikulacija je utjecaj koji glasovi imaju jedni na druge pa zbog poteškoća koartikulacije dolazi do skraćivanja ili brisanja slogova ili glasova u riječi. 

Budući da djeca s DGA pokazuju odstupanja već u ranom govorno-jezičnom razvoju neki od ostalih znakova koji upućuju na dijagnozu DGA su: oskudno brbljanje, uži repertoar slogovnih struktura koje dijete producira, odgođena pojava prve riječi, omisije u dječjem vokabularu  (ispuštanje glasova unutar riječi), dijete često pojednostavljuje riječi na način da teže glasove zamijeni s lakšima, receptivna razina govora (razumijevanje) puno je razvijenije od ekspresivne razine govora (produkcije), ponavljanje govora je otežano, ali ipak govor koji oponašaju za modelom razumljiviji je od spontanog govora, lakše izgovaraju kraće riječi.   

Podijelite

Pristupite dodatnom sadržaju

Prijavite se na newsletter i pristupite dodatnom sadržaju i vježbama koje će stizati na vašu e-mail adresu.

More More
*Vaše podatke čuvamo u servisu Mailchimp te vam putem njega šaljemo e-mailove Ne želite više primati newsletter? Odjavite se ovdje.